Hedonizam, kao filozofija koja naglašava važnost užitka i zadovoljstva, ima dugu povijest i različite oblike i interpretacije. No, u posljednjih nekoliko desetljeća, znanost je počela proučavati našu potragu za užitkom i zadovoljstvom na način koji je više empirijski i znanstveno utemeljen.
Jedno od područja znanosti koje se bavi našom potragom za užitkom i zadovoljstvom jest neuroznanost. Neuroznanost proučava način na koji naš mozak i živčani sustav funkcioniraju, i kako utječu na naše ponašanje, emocije, i osjećaje.
Prema neuroznanosti, naša potraga za užitkom i zadovoljstvom je rezultat djelovanja određenih kemijskih tvari u našem mozgu, poput dopamina, serotonina, i endorfin. Ove kemijske tvari utječu na naše raspoloženje, emocije, i osjećaje, i mogu nas činiti sretnijim, zadovoljnijim, i manje stresiranim.
Drugo područje znanosti koje se bavi našom potragom za užitkom i zadovoljstvom jest psihologija. Psihologija proučava način na koji naš um i ponašanje funkcioniraju, i kako utječu na naše emocije, osjećaje, i odnose s drugim ljudima.
Prema psihologiji, naša potraga za užitkom i zadovoljstvom je rezultat naših potreba, želja, i motivacija. Naša potreba za užitkom i zadovoljstvom može biti rezultat naših bioloških potreba, poput gladi, žeđi, ili spavanja, ili naših psihičkih potreba, poput ljubavi, pripadnosti, ili samoostvarenja.
Treće područje znanosti koje se bavi našom potragom za užitkom i zadovoljstvom jest sociologija. Sociologija proučava način na koji društvo i kultura utječu na naše ponašanje, emocije, i osjećaje.
Prema sociologiji, naša potraga za užitkom i zadovoljstvom je rezultat naših društvenih i kulturnih vrijednosti, normi, i očekivanja. Naša društvena i kulturna okolina može utjecati na naše preferencije, ukuse, i način na koji tražimo i ostvarujemo užitak i zadovoljstvo.